Dobrodošli na stranice
Udruge “Petra”

Društvene mreže

Instagram
Facebook

O nama

Dana 25. travnja 2025. godine održana je osnivačka skupština Udruge za istraživanje, zaštitu i promociju kulturne i prirodne baštine Republike Hrvatske "Petra", kojoj su nazočili Srđan Beck, Marko Zdravković-Kunac i Katarina Šprem, uz prisutnost Almira Olovčića, Matije Brleka i Andreja Grakalića. Na skupštini su odmah izglasana i upravna tijela s Katarinom Šprem kao predsjednicom i Markom Zdravkovićem-Kuncem kao tajnikom. Dana 17. lipnja 2025. udruga je službeno upisana u registar.

Udruga je osnovana s ciljem istraživanja, dokumentiranja, zaštite i promocije materijalne i nematerijalne kulturne i prirodne baštine Republike Hrvatske.

Područja djelovanja udruge sukladno ciljevima su kultura (arheološka i povijesna baština), obrazovanje, znanost i istraživanje (znanost, stručni rad i istraživanje, interdisciplinarna područja znanosti, znanstveno-istraživački rad, organizacija znanstvenih i stručnih skupova, škola, seminara, radionica, međunarodna znanstvena i stručna suradnja, izdavanje znanstvenih i stručnih publikacija), popularizacija znanosti te tehnička kultura (izrada replika, 3D modela, digitalno dokumentiranje, poticanje interdisciplinarnosti između tehničkih i humanističkih te prirodnih znanosti).

Upoznajte ekipu

Katarina Šprem

Srđan Beck

Almir Olovčić

Aktivnosti

Aktivnosti

12. rujan 2025.

Zajednica tehničke kulture Pula

Predavanje "Istarski kamen kroz prapovijest i antiku" 🗣️

Dana 12. rujna 2025. u prostorijama Zajednice tehničke kulture Pula naša predsjednica Katarina Šprem održala je predavanje naslovljeno “Istarski kamen kroz prapovijest i antiku.”

Istarski poluotok bogat je kvalitetnim vapnencem jurske, kredne i paleogenske starosti što su prepoznali već prapovijesni ljudi gradeći od njega svoje zidine i kuće. Tijekom 3. stoljeća prapovijesni su stanovnici Istre došli u dodir s Rimom zbog svog gusarenja. Nakon što je Rim ovladao poluotokom, istarski se kamen počeo vaditi sustavno i organizirano. Danas diljem poluotoka prepoznajemo nekoliko desetaka kamenoloma koji su bili aktivni u rimsko vrijeme o čemu nam svjedoče karakteristični tragovi alata rimskih kamenoklesara.